Drugi vatikanski sabor
Drugi vatikanski sabor bio je 21. vaseljenski sabor Katoličke Crkve. Sabor je sazvao 1962. godine papa Jovan XXIII koji je umro pre kraja sabora, a dalje ga je vodio papa Pavle VI. Sabor je zaključen 1965 godine.
Odvijao se u četiri velike sesije. Na njima se okupilo gotovo tri hiljade crkvenih otaca iz 141 zemlje. U tri godine sabora održane su mnoge rasprave gde se promišljalo o reformama Crkve. No mnoge rasprave traju i danas, godinama nakon završetka sabora. Neke od najvažnijih izmena koje su donesena ne saboru su: liturgija na narodnom jeziku, sveštenik okrenut narodu, davanje hostije u ruke. Osim tih vidljivih izmena donesena su i četiri dokumanta trajnije vrednosti (konstitucije), upute za neposrednu primenu (dekreti) i deklaracije. Glavne teme prema kojima se Sabor odredio su:
- Mesto laika u crkvi - nema više razlike između klerikâ i laikâ
- Funkcionisanje Crkve - ustanovljene su sinode biskupâ, a po mesnim crkvama ustrojavaju se biskupske konferencije i sveštenički savjeti
- Liturgija - vernici na misi postaju aktivni učesnici liturgije, a uvodi se bogoslužje na narodnom jeziku umesto na latinskom
- Verska sloboda - priznaje se sloboda savesti kao jedna od temeljnih ljudskih prava
- Odnosi sa Jevrejima - zvanično se prestaje s mržnjom prema Jevrejima i potvrđuje se duhovna veza između Jevreja i Katoličke crkve
- Ekumenizam - priznanje vrednosti protestantske i pravoslavne crkve, a kasnije i s drugim hrišćanskih konfesijama
- Međureligijski dijalog - priznavanje vlastite vrijednosti nehrišćanskim religijama i poticanje dijaloga s nehrišćanskim religijama
Spoljašnje veze
- Dokumenta na stranicama vatican.va (језик: чешки) (језик: енглески) (језик: француски) (језик: немачки) (језик: италијански) (језик: португалски)
- Dokumenti Drugog vatikanskog sabora na hrvatskom jeziku (језик: хрватски)
Literatura
- Članak na intrenetskoj stranici elektrostrojarske škole Varaždin[мртва веза]
- п
- р
- у
- I Никејски (325)
- II Цариградски (381)
- III Ефески (431)
- IV Халкидонски (451)
- V Други цариградски (553)
- VI Трећи цариградски (680–681)
- VII Други никејски (787)
Католичка црква
- Првих седам васељенских
- Четврти цариградски (869–870)
- Први латерански (1123)
- Други латерански (1139)
- Трећи латерански (1179)
- Четврти латерански (1215)
- Први лионски (1245)
- Други лионски (1274)
- Вјенски (1311–1312)
- Констаншки (1414–1418)
- Ферарско-фирентински (Базел/Лозана: 1431–1449[а]; Ферара/Фиренца: 1438–1445)
- Пети латерански (1512–1517)
- Тридентски (1545–1563)
- Први ватикански (1869–1870)
- Други ватикански (1962–1965)
Православна црква
- Првих седам васељенских
- Четврти цариградски* (879–880)
- Пети цариградски (1341–1351)*
Древноисточне цркве
- I Никејски (325)
- II Цариградски (381)
- Ефески (431)
- Други ефески (449)[тражи се извор]
- Трећи ефески (475)[тражи се извор]
Црква Истока
- I Никејски (325)
- II Цариградски (381)
- Селеукијскоктесофонски (410)[тражи се извор]
- Бетлапатски (484)[тражи се извор]
- Древни црквени сабор (50/155–314)
- Велика црква (180–451)
- Државна црква Римског царства (380–451)
- Трулски сабор (692)
- Јашки сабор (1642)
- Јерусалимски сабор (1672)
- Цариградски сабор (1872)
- Конференција у Адис Абеби (1965)
- Свеправославни сабор (2016)
- ^ Упркос томе што је 1438. године Сабор пребачен у Ферару, а затим у Фиренцу, неки епископи су одбили да се преселе и остали су при паралелном Сабору у Базелу.