Volumen distribucije
Volumen distribucije (VD), ili očigledni volumen distribucije, je farmakološka teoretska zapremina koju bi totalna količina unetog leka zauzela (da je lek ravnomerno distribuiran) kad bi lek u celom telu bio prisutan u koncentraciji koju ima u krvnoj plazmi.[1] Stoga, ako je VD velik, to pokazuje da je lek u krvnoj plazmi razređeniji nego što bi trebalo da bude, što znači da je veći deo razmešten u tkivu (i.e. nije u plazmi). To se definiše kao distribucija leka između plazme i ostatka tela nakon oralnog ili parenteralnog doziranja.[2] Lekovi sa visokom lipidnom rastvorljivošću, malim brzinama jonizacije ili neznatnom sposobnošću vezivanja u plazmi, imaju veće volumene distribucije od lekova koji su polarniji, u većoj meri jonizovani ili ispoljavaju visok nivo vezivanja u plazmi u telesnom okruženju.
Volumen distribucije može da bude povećan usled zatajenja bubrega (zbog retencije fluida) i zatajenja jetre (zbog izmenjene telesne tečnosti i vezivanja za proteine plazme). Nasuprot tome može biti umanjen dehidracijom.
Inicijalni volumen distribucije opisuje koncentraciju u krvi pre dostizanja očiglednog volumena distribucije. Za ovu veličinu se koristi ista formula.
Jednačine
Volumen distribucije je definisan sledećom jednačinom:[3]
gde je:
- Q = totalna količina leka u telu
- Cp = koncentracija leka u plazmi
Doza leka koja je neophodna da bi ostvarila određena koncentracija u plazmi se može odrediti ako je njegova VD vrednost poznata. VD nije fiziološka vrednost; ona ja prvenstveno izraz načina na koji je se lek distribuira u telu u zavisnosti od nekoliko fizikohemijskih svojstava, e.g. rastvorljivost, naelektrisanje, veličina molekula, etc.
Volumen distribucije se tipično izražava u (ml ili l)/kg telesne težine. VD kod dece je tipično veći nego kod odraslih, mada su deca manja i lakša. Promene telesne kompozicije sa godinama uzrokuju smanjenje VD vrednosti.
VD se takođe može koristiti za određivanje brzine kojom lek prelazi u tkivne kompartmane iz krvi:
gde je:
- VP = zapremina plazme
- VT = očevidna zapremina tkiva
- fu = nevezana frakcija u plazmi
- fut = nevezana frakcija u tkivu
Reference
- ↑ William E. Evans, Jerome J. Schentag, William J. Jusko (1999). Applied Pharmacokinetics, Principles of Therapeutic Drug Monitoring (3 izd.). Vancouver, Wa: Applied Therapeutics Inc. ISBN 0-915486-15-6.
- ↑ „Screening for Sports Participation”. Arhivirano iz originala na datum 2013-10-21. Pristupljeno 2014-04-10.
- ↑ Hardman JG, Limbird LE, Gilman AG. (2001). Goodman & Gilman's The Pharmacological Basis of Therapeutics (10 izd.). New York: McGraw-Hill. DOI:10.1036/0071422803. ISBN 0-07-135469-7.
Spoljašnje veze
- Tutorial on volume of distribution Arhivirano 2014-10-06 na Wayback Machine-u
- Overview at stanford.edu Arhivirano 2006-09-17 na Wayback Machine-u
- Overview at boomer.org Arhivirano 2006-07-15 na Wayback Machine-u
- p
- r
- u
Početna doza • Volumen distribucije (Inicijalni) • Stopa infuzije
Pregrada • Bioekvivalentnost • Biodostupnost
Početak dejstva • Biološki polu-život • Vezivanje za proteine plazme
Terapeutski indeks (LD50/ED50)Antagonist: Konkurentni antagonist • Ireverzibilni antagonist • Fiziološki antagonist
Drugo: Vezivanje • Afinitet • Selektivnost vezivanja • Funkcionalna selektivnost