Vladimir Šćekić
VLADIMIR ŠĆEKIĆ | |||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Komesar 1. divizije Vlado Šćekić sa Momom Đurićem i Lulom Planojević u Mliništu, 1943. | |||||||||||||||
Mesto rođenja | Babino, kod Berana Kraljevina Crna Gora | ||||||||||||||
Datum smrti | 29. 10. 2004. (87 godina) | ||||||||||||||
Mesto smrti | Beograd, Srbija Srbija i Crna Gora | ||||||||||||||
Supruga | Ljubica Šćekić | ||||||||||||||
Profesija | vojno lice | ||||||||||||||
Član KPJ od | 1937. | ||||||||||||||
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba | ||||||||||||||
Služba | NOV i PO Jugoslavije Jugoslovenska narodna armija 1941 – 1977. | ||||||||||||||
Čin | general-pukovnik | ||||||||||||||
Predsednik SUBNOR Jugoslavije | |||||||||||||||
Period | 1982 – 1983. | ||||||||||||||
Prethodnik | Mito Dimitrijevski | ||||||||||||||
Naslednik | Bojan Polak | ||||||||||||||
Narodni heroj od | 27. novembra 1953. | ||||||||||||||
Odlikovanja |
|
Vladimir Vlado Šćekić (Babino, kod Berana, 7. maj 1917 — Beograd, 29. oktobar 2004) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i narodni heroj Jugoslavije.
Biografija
Rođen je 7. maja 1917. godine u selu Babino, kod Berana, u porodici gostioničara Gavrila Šćekića i njegove žene Tale. Pored Vladimira, Šćekići su imali još dva sina, Jagoša i Miluna—Muja, koji su takođe bili istaknuti učesnici Narodnooslobodilačke borbe. Osnovnu školu završio je u selu Polici, a gimnaziju u Beranama. Posle završetka gimnazije 1937/38. godine, upisao se na Pravni fakultet u Beogradu. Već u višim razredima gimnazije priključio se revolucionarnom omladinskom pokretu. Odmah posle mature 1937. godine, postao je član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) u partijskoj ćeliji rodnog kraja.
Posle dolaska u Beograd, povezao se sa tamošnjom partijskom organizacijom. Zbog revolucionarne aktivnosti, policija ga je nekoliko puta hapsila. Godine 1940, aktivno je učestvovao u demonstracijama omladine u Beranama. Policija je rasterala demonstrante, a među uhapšenima je bio i Vladimir Šćekić. Državni sud za zaštitu države osudio ga je na četiri meseca zatvora. Kaznu je služio u Pančevu i na Adi Ciganliji. Posle izlaska iz zatvora, postao je profesionalni partijsko-politički radnik. Izvesno vreme bio je sekretar partijske organizacije, a zatim sekretar Partijskog biroa budimske opštine sreza Berane.
Narodnooslobodilačka borba
Aprilski rat 1941, zatekao ga je u rodnom mestu. Ubrzo se pridružio u organizovanju oružanog ustanka u Crnoj Gori i postao član Sreskog komiteta KPJ za Berane i sekretar biroa partijskih ćelija opštine. Kao partijsko-politički radnik u Beranskom partizanskom odredu, učestvovao je u Trinaestojulskom ustanku. Bio je odgovoran za rad s omladinom na oslobođenoj teritoriji. Posle nekoliko meseci borbi u Odredu, javio se kao dobrovoljac za odlazak u Sandžak i Srbiju.
U napadu na Pljevlja 1. decembra 1941. godine, bio je politički komesar čete Komskog bataljona. Dvadeset dana posle toga, s grupom odabranih dobrovoljaca stupio je u Prvu proletersku brigadu i tamo postao zamenik političkog komesara njenog Prvog bataljona. S bataljonom je učestvovao u borbama i akcijama u istočnoj Bosni i u Igmanskom maršu. Učestvovao je u borbama tokom maja i juna 1942, u Poljima kolašinskim, na Sinjajevini i Durmitoru. U vreme prodora proleterskih brigada u zapadnoj Bosni juna i jula 1942, učestvovao je u borbama na Treskavici, u jurišima na Konjicu, Bugojnu, Duvnu, Borovoj Glavi, Livnu, a takođe i u bitkama na Neretvi i Sutjesci. Od početka 1943. godine, bio je zamenik političkog komesara Prve dalmatinske brigade.
Avgusta 1943. godine, vratio se u Prvu proletersku brigadu na dužnost političkog komesara, nakon čega je učestvovao u borbama oko Travnika i Turbeta, u pohodu jedinica NOVJ u Dalmaciju do Splita tokom Šeste neprijateljske ofanzive. Krajem 1943, postao je politkomesar Prve proleterske divizije NOVJ, s kojom je učestvovao u borbama po zapadnoj i centralnoj Bosni. Tokom 1944. godine, borio se u Sedmoj neprijateljskoj ofanzivi i učestvovao u borbama za oslobođenje Zlatibora, Valjeva i Beograda, a 1945. na Sremskom frontu, kod Pleternice, te u oslobođenju Zagreba i Trsta.
Posleratni period
Posle rata, postao je politički komesar Prve armije JA. Tri godine kasnije, postao je politkomesar Korpusa narodne odbrane Jugoslavije (KNOJ), a potom politkomesar Jugoslovenske ratne mornarice (JRM) od 1952. do 1953. godine. Bio je i pomoćnik Načelnika Generalštaba JNA, komandant Graničnih jedinica i ostalo.
Završio je Višu vojnu akademiju JNA. Vršio je i visoke partijske funkcije u JNA. Bio je rukovodilac Opunomoćstva za JRM, član Opunomoćstva Centralnog komiteta SKJ za JNA, delegat na Petom kongresu KPJ i ostalo.
Bio je penzionisan u činu general-pukovnika JNA, 1977. godine. Kao penzioner, bio je član Saveta federacije i predsednik Saveznog odbora SUBNOR-a Jugoslavije od 1982. do 1983. godine.
Umro je 29. oktobra 2004. godine u Beogradu i sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju u Beogradu.[1]
Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih i inostranih odlikovanja, među kojima su — Orden ratne zastave, Orden partizanske zvezde sa zlatnim vencem, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom, Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem i dva Ordena za hrabrost. Od inostranih, ističe se sovjetski Orden otadžbinskog rata. Ordenom narodnog heroja odlikovan je 27. novembra 1953. godine.
Reference
- ↑ Pobjeda. me, pristupljeno 2. januara 2012.
Literatura
- Ko je ko u Jugoslaviji — biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Beograd: Sedma sila. 1957. (COBISS)
- Ko je ko u Jugoslaviji — jugoslovenski savremenici. Beograd: Hronometar. 1970. (COBISS)
- Vojna enciklopedija tom IX. Beograd. 1975. (COBISS)
- Leksikon Narodnooslobodilačkog rata i revolucije u Jugoslaviji 1941—1945. tom II. Beograd—Ljubljana: Narodna knjiga—Partizanska knjiga. 1980. (COBISS)
- Narodni heroji Jugoslavije tom II. Beograd: Narodna knjiga. 1982. (COBISS)
- p
- r
- u
prilikom formiranja |
|
---|---|
kasnije u toku rata |
|
Komandanti |
|
---|---|
Politički komesari |
|
Načelnici štaba |
|