Slobodna volja
Slobodna volja (lat. liberum arbitrium) je stanje u kojem su misli i ponašanje neke osobe određeni sopstvenom voljom, a ne spoljašnjim činiocima.
Kad bi kamen koji pada imao svesti, on bi držao da je njegovo padanje rezultat njegove slobodne volje.
– Baruh Spinoza[1]
Termin slobodna volja je osporavan sa filozofskog, psihološkog i socijalnog stanovišta naročito u kontekstu autodestruktivnih ili drugih postupaka koji mogu nanositi bilo koju vrstu štete samom sebi, drugim osobama, grupama, institucijama ili socijalnoj zajednici. Psihološki, slobodna volja je razumljiva u kontekstu donošenja i izvršenja autonomnih opredeljenja delovanja i preuzimanja odgovornosti za posledice učinjenog.[2]
Prema tomističkoj tradiciji sloboda volje jeste čovekovo svojstvo kojim je on gospodar svojih dela, a potiče od toga što se čovek odlučuje o alternativama izbora na temelju svoje razumske spoznaje[3].
Povezano
- Sudbina
- Determinizam
- Predestinacija
Navodi
- ↑ Spinoza Baruh, Filozofija, Enciklopedijski leksikon, Mozaik znanja, Beograd 1973.
- ↑ Ivan Vidanović, Rečnik socijalnog rada
- ↑ Slobodna volja, Filozofski rečnik (filozofija.org)
Spoljašnje veze
- Standfordski rečnik o slobodi volje
- Slavoj Žižek o istovremenosti slobode i predestinacije
- Valentin Svenicki, O promislu i slobodi volje Arhivirano 2008-05-13 na Wayback Machine-u
- p
- r
- u