Mihailo Lalić
Mihailo Lalić | |
---|---|
Biografske informacije | |
Rođenje | 7. 10. 1914. Berane, Kraljevina Crna Gora |
Smrt | 30. 12. 1992. (dob: 78) Beograd, Srbija, SRJ |
Opus | |
Književne vrste | roman |
Jezik | srpskohrvatski |
Znamenita djela | |
Lelejska gora (1963) Ratna sreća (1973) |
Mihailo Lalić (7. oktobar 1914. - 30. decembar 1992.) je crnogorski pisac poznat po nizu romana koji su opisivali partizansku borbu za vrijeme drugog svetskog rata u Crnoj Gori. Započeo je knjigom pesama Stazama slobode (1948), ali se brzo okrenuo prozi, koja će postati isključiva forma umetničkog sagledavanja vremena, događaja i ljudskih sudbina. Prema njegovom scenariju snimljen je film "Svadba" 1973. u režiji Radomira Šaranovića, takođe izvršena je ekranizacija njegovog romana "Lelejska gora" 1968.
Prvi je dobitnik "Njegoševe nagrade" 1963. za roman "Lelejska gora". Dobio je NIN-ovu nagradu 1973. za roman "Ratna sreća". Dobio je nagradu "21. jul", najviše priznanje opštine Berane, 1962. godine, kada je nagrada i ustanovljena.
Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 5. decembra 1963, a za redovnog člana 7. marta 1968.
Bibliografija
Pripovetke:
Romani:
- Svadba (1950),
- Zlo proljeće (1953),
- Raskid (1955),
- Lelejska gora (1957, 1962),
- Hajka (1960),
- Pramen tame (1970),
- Ratna sreća (1973),
- Zatočnici (1976),
- Dokle gora zazeleni (1982),
- Gledajući dolje na drumove (1983)
- Odlučan čovjek (1990).
Vanjske veze
- Mihailo Lalić na sajtu IMDb
- Mihailo Lalić: Lelejska gora (cela knjiga)
- p
- r
- u
1954. Dobrica Ćosić (Koreni) • 1955. Mirko Božić (Neisplakani) • 1956. Oskar Davičo (Beton i svici) • 1957. Aleksandar Vučo (Mrtve javke) • 1958. Branko Ćopić (Ne tuguj, bronzana stražo) • 1959. • 1960. Radomir Konstantinović (Izlazak) • 1961. Dobrica Ćosić (Deobe) • 1962. Miroslav Krleža (Zastave) • 1963. Oskar Davičo (Gladi) • 1964. Oskar Davičo (Tajne) • 1965. Ranko Marinković (Kiklop) • 1966. Meša Selimović (Derviš i smrt) • 1967. Erih Koš (Mreža) • 1968. Slobodan Novak (Mirisi, zlato i tamjan) • 1969. Bora Ćosić (Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji) • 1970. Borislav Pekić (Hodočašće Arsenija Njegovana) • 1971. Miloš Crnjanski (Roman o Londonu) • 1972. Danilo Kiša (Peščanik) • 1973. Mihailo Lalić (Ratna sreća) • 1974. Jure Franičević-Pločar (Vir) • 1975. Miodrag Bulatović (Ljudi sa četiri prsta) • 1976. Aleksandar Tišma (Upotreba čoveka) • 1977. Petko Vojnić Purčar (Dom sve dalji) • 1978. Mirko Kovač (Vrata od utrobe) • 1979. Pavle Ugrinov (Zadat život) • 1980. Slobodan Selenić (Prijatelji) • 1981. Pavao Pavličić (Večernji akt) • 1982. Antonije Isaković (Tren 2) • 1983. Dragoslav Mihailović (Čizmaši) • 1984. Milorad Pavić (Hazarski rečnik) • 1985. Živojin Pavlović (Zid smrti) • 1986. Vidosav Stevanović (Testament) • 1987. Voja Čolanović (Zebnja na rasklapanje) • 1988. Dubravka Ugrešić (Forsiranje romana reke) • 1989. Vojislav Lubarda (Vaznesenje) • 1990. Miroslav Josić Višnjić (Odbrana i propast Bodroga u sedam burnih godišnjih doba) • 1991. Milisav Savića (Hleb i strah) • 1992. Živojin Pavlović (Lapot)
1993. Radoslav Petković (Sudbina i komentari) • 1994. Vladimir Arsenijević (U potpalublju) • 1995. Svetlana Velmar Janković (Bezdno) • 1996. David Albahari (Mamac) • 1997. Milovan Danojlić (Oslobodioci i izdajnici) • 1998. Danilo Nikolić (Fajront u Grgetegu) • 1999. Maksimilijan Erenrajh (Karakteristika) • 2000. Goran Petrović (Sitničarnica "Kod srećne ruke") • 2001. Zoran Ćirić (Hobo) • 2002. Mladen Markov (Ukop oca) • 2003. Vladan Matijević (Pisac iz daleka) • 2004. Vladimir Tasić (Kiša i hartija) • 2005. Miro Vuksanović (Semolj zemlja)
2006. Svetislav Basara (Uspon i pad Parkinsonove bolesti) • 2007. Dragan Velikić (Ruski prozor) • 2008. Vladimir Pištalo (Tesla, portret među maskama) • 2009. Grozdana Olujić (Glasovi u vetru) • 2010. Gordana Ćirjanić (Ono što oduvek želiš) • 2011. Slobodan Tišma (Bernardijeva soba) • 2012. Aleksandar Gatalica (Veliki rat) • 2013. Goran Gocić (Tai) • 2014. Filip David (Kuća sećanja i zaborava) • 2015. Dragan Velikić (Islednik) • 2016. Ivana Dimić (Arzamas) • 2017. Dejan Atanacković (Luzitanija) • 2018. Vladimir Tabašević (Zabluda Svetog Sebastijana) • 2019. Saša Ilić (Pas i kontrabas) • 2020. Svetislav Basara (Kontraendorfin) • 2021. Milena Marković (Deca) • 2022. Danica Vukićević (Unutrašnje more) • 2023. Stevo Grabovac (Poslije zabave)