Međunarodni savez za sjećanje na holokaust
Međunarodni savez za sjećanje na holokaust (engl. International Holocaust Remembrance Alliance, skraćeno IHRA) – do siječnja 2013. poznat i kao Radna skupina za međunarodnu suradnju na području obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu (engl. Task Force for International Cooperation on Holocaust Education, Remembrance and Research) – međunarodna je organizacija osnovana 1998. koja ujedinjuje predstavnike vlada država članica i ugledne stručnjake iz raznih nevladinih udruga s ciljem stalnog jačanja aktivnosti u unaprjeđenju i promicanju obrazovanja o holokaustu, istraživanja i čuvanja sjećanja u cijelom svijetu u skladu s obvezama iz Deklaracije Stockholmskog međunarodnog foruma o holokaustu.[1][2] Savez okuplja 35 država članica i 10 država promatrača.[3][4]
Historija
Stockholmski međunarodni forum o holokaustu
Međunarodni savez za sjećanje na holokaust utemeljen je 1998. na inicijativu tadašnjega švedskoga premijera Görana Perssona.[1] Nakon istraživanja iz 1997., koje je pokazalo da mnogi učenici u Švedskoj ne znaju dovoljno o holokaustu, Persson je odlučio o tome pokrenuti raspravu u parlamentu. Uvidjevši da „borba protiv neznanja o holokaustu zahtijeva međunarodno partnerstvo“,[5] za potporu u osnivanju međunarodne organizacije za promicanje obrazovanja o holokaustu, sjećanja i istraživanja obratio se, među ostalima, tadašnjem američkom predsjedniku Billu Clintonu i britanskom premijeru Tonyju Blairu.[6]
U povodu obilježavanja 55. godišnjice oslobođenja Auschwitza 27. siječnja 1945., od 26. do 28. siječnja 2000. održan je Stockholmski međunarodni forum o holokaustu, koji je okupio visoke političke čelnike i dužnosnike iz više od četrdeset država kako bi se građanski i vjerski vođe sastali s preživjelima, profesorima i povjesničarima.[7] Elie Wiesel, židovski književnik, politički aktivist i dobitnik Nobelove nagrade, bio je počasni predsjedavajući, a profesor Yehuda Bauer viši akademski savjetnik tog Foruma.[8] Njemački sociolog Helmut Dubiel primijetio je da je Stockholmski međunarodni forum o holokaustu „održan u atmosferi koju je pratilo desničarsko nasilje i spektakularan uspjeh desničarskih stranaka na izborima. Ipak, kraj tisućljeća i obljetnica Auschwitza predstavljali su referentnu točku za osnivanje transnacionalne unije za borbu protiv genocida“.[7]
Nakon prvog Foruma, Stockholmski međunarodni forum o holokaustu sazvan je još tri puta: 2001. na temu „Borba protiv netolerancije“, 2002. na temu „Istina Pravda i pomirenje“ i 2004. na temu „Sprječavanje genocida“.[9]
Deklaracija Stockholmskog međunarodnog foruma o holokaustu
Deklaracija Stockholmskog međunarodnog foruma o holokaustu – koju ne treba brkati sa Stockholmskom deklaracijom UN-a iz 1972. – temeljni je dokument Međunarodnoga saveza za sjećanje na holokaust.[10] Sastoji se od osam paragrafa koji naglašavaju važnost obrazovanja, sjećanja i istraživanja holokausta.
- »Dok je čovječanstvo još uvijek izranjavano genocidom, etničkim čišćenjem, rasizmom, antisemitizmom i ksenofobijom, međunarodna zajednica dijeli veliku odgovornost u borbi protiv tih zala. Zajedno moramo braniti strašnu istinu o holokaustu zbog onih koji tu istinu poriču. Moramo ojačati moralnu predanost naših naroda i političku predanost naših vlada kako bismo osigurali da budući naraštaji mogu razumjeti uzroke holokausta i razmisliti o njegovim posljedicama.«
— Deklaracija Stockholmskog međunarodnog foruma o holokaustu: Paragraf 3.[2]
Države članice
Država članica | Godina pristupanja |
---|---|
Argentina | 2002 |
Australija[11] | 2019 |
Austrija | 2001 |
Belgija | 2005 |
Bugarska | 2018 |
Češka | 2002 |
Danska | 2004 |
Estonija | 2007 |
Finska | 2010 |
Francuska | 1999 |
Grčka | 2005 |
Hrvatska[1] | 2005 |
Irska | 2011 |
Italija | 1999 |
Izrael | 1998 |
Kanada | 2009 |
Kosovo[12] | 2023 |
Latvija | 2004 |
Litvanija | 2002 |
Luksemburg | 2003 |
Mađarska | 2002 |
Nizozemska | 1999 |
Norveška | 2003 |
Njemačka | 1998 |
Poljska | 1999 |
Portugal[13] | 2019 |
Rumunija | 2004 |
Severna Makedonija | 2021 |
Sjedinjene Američke Države | 1998 |
Slovačka | 2005 |
Slovenija | 2011 |
Srbija | 2011 |
Španija | 2008 |
Švedska | 1998 |
Švicarska | 2004 |
Ujedinjeno Kraljevstvo | 1998 |
Države promatrači
Vlada bilo koje države članice Ujedinjenih naroda može podnijeti zahtjev za članstvo u Međunarodnom savezu za sjećanje na holokaust.[3] Po odobrenju Plenuma IHRA-e, kandidat u početku biva prihvaćen kao država-promatrač te može sudjelovati u radnim skupinama i plenarnim skupštinama IHRA-e. Država-kandidat treba uspostaviti Dan sjećanja na holokaust (27. siječnja ili neki drugi datum po vlastitom izboru), a Vlada te države treba jasno pokazati predanost javne politike obrazovanju o holokaustu i uvjeriti IHRA-u da su državni arhivi, koji se bave razdobljem holokausta (1933. – 1950.), dostupni za akademska, obrazovna i javna istraživanja njene povijesti tijekom razdoblja holokausta.[14]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Međunarodni savez za sjećanje na holokaust – IHRA. Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH. Archived from the original on July 27, 2022. Preuzeto January 21, 2023.
- ↑ 2,0 2,1 Stockholm Declaration (en). IHRA. Archived from the original on December 17, 2022. Preuzeto January 21, 2023.
- ↑ 3,0 3,1 Countries & Membership (en). IHRA. Archived from the original on 2022-02-08. Preuzeto January 21, 2023.
- ↑ Vlada uspostavila Nacionalno koordinacijsko tijelo za predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust. Vlada RH. Archived from the original on January 20, 2023. Preuzeto January 21, 2023.
- ↑ Congratulatory remarks by former Swedish Prime Minister Göran Persson, u: Task Force for International Cooperation on Holocaust Education, Remembrance, and Research: Ten Year Anniversary Book (2009), str. 8 (engleski).
- ↑ Holocaust Forum Seeks Lessons from History (January 26, 2000).
- ↑ 7,0 7,1 Dubiel, Helmut (2003-01-01). „The Rememberance of the Holocaust as a Catalyst for a Transnational Ethic?”. New German Critique (90): 59–70. DOI:10.2307/3211108. JSTOR 3211108.
- ↑ The Stockholm Declaration (en). The Living History Forum. Archived from the original on December 8, 2022. Preuzeto January 22, 2023.
- ↑ The Stockholm International Forum Conferences (2000–2004).
- ↑ Jens Kroh: Transnationale Erinnerung: Der Holocaust im Fokus geschichtspolitischer Initiativen, Frankfurt: Campus, 2006.
- ↑ „IHRA welcomes Australia as 33rd Member Country”. IHRA. June 11, 2019. Arhivirano iz originala na datum 2022-08-14. Pristupljeno 2023-11-16.
- ↑ „Kosovo adopts IHRA antisemitism definition”. The Jerusalem Post | JPost.com. Arhivirano iz originala na datum 2023-06-10. Pristupljeno 2023-11-16.
- ↑ „Portugal Becomes 34th International Holocaust Remembrance Alliance Member”. www.algemeiner.com. December 5, 2019.
- ↑ (en) IHRA – Membership and Application Procedure. Arhivirano 21. siječnja 2023. Pristupljeno 23. siječnja 2023.
Vanjske poveznice
- International Holocaust Remembrance Alliance, službene mrežne stranice (en)