Gromiželj
Gromiželj | |
---|---|
IUCN kategorija IV (zaštićeno stanište) | |
Lokacija | Ušće Drine u Savu |
Najbliži grad | Bijeljina |
Površina | 8,31 km² (3 mi² ) |
Osnivanje | 2018 |
Upravljačko tijelo | Udruženju za zaštitu flore i faune Gromiželj |
Gromiželj je močvarno područje na teritoriji grada Bijeljine u Bosni i Hercegovini, u blizini ušća Drine u Savu. Osnovne vrijednosti područja su: stanište rijetke i ugrožene vrste ribe mrgude, staništa ptica – eje močvarice, crne rode, crvene čaplje i male bijele čaplje te stanište ugroženih biljnih vrsta – rebratice, močvarne paprati, žutog lokvanja i reliktne vrste močvarne žare.[1] Duž cijelog područja je loš poljski put. Iako postoji nekoliko informativnih tabli sa obilježjima zaštićenog područja, skretanje do močvare Laketića vir je teško uočljivo. Močvara je ugrožena zbog niskog vodostaja i sve većeg zarastanja u mulj.[2]
Zaštićeno područje
Istraživanje područja počelo je krajem 2008. godine, a područje je bilo i pod prethodnom zaštitom u kategoriji Posebni rezervat prirode.[3] Vlada Republike Srpske na sjednici održanoj 22. 2. 2018. godine proglasila je močvaru Gromiželj za zaštićeno područje - kategorija IV (područje za upravljanje staništem).[4][2] Ukupna površina zaštićenog područja je 831,30 hektara. Upravljanje je povjereno "Udruženju za zaštitu flore i faune Gromiželj". Na cjelokupnoj površini su ustanovljeni režimi zaštite II (67,4 hektara) i III (763,9 hektara) stepena.
U izvještaju Zavoda za zaštitu kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe RS iz 2021 izvještava se o lošem stanju u zaštićenom području.[5]
Zabranjeno
Na dijelu močvare pod II stepenom zaštite zabranjeno je:
- sve vrste radova i aktivnosti na Laketića viru bez saglasnosti i mišljenja nadležnih institucija,
- unošenje alohtonih vrsta biljaka, životinja i gljiva, lov divljači,
- izlov ribe korištenjem mreže, korpi i eksplozivni sredstava,
- nekontrolisano sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, gljiva, šumskih i drugih plodova,
- primjena hemijskih sredstava i materija koje mogu prouzrokovati zagađenje zemljišta i vode,
- eksploatisanje mineralnih sirovina,
- deponovanje otpada,
- upotreba zaštitnih bioloških sredstava (osim u slučaju suzbijanja karantinskih ili regulisanih nekarantinskih štetnih organizama),
- promjena namjene zemljišta i promjena vodnog režima,
- paljenje vatre,
- obavljanje drugih radnji kojima se uništava priroda i ugrožavaju staništa.
Reference
- ↑ Vlada RS - www.paragraf.ba
- ↑ 2,0 2,1 Centar za istraživačko novinarstvo - cin.ba, pristupljeno 10.10.2021.
- ↑ Javni uvid u Prijedlog odluke o proglašenju Zaštićenog staništa Gromiželj
- ↑ „Spisak prirodnih dobara Republike Srpske - td.wikimedia.rs.ba”. Arhivirano iz originala na datum 2021-10-08. Pristupljeno 2021-10-12.
- ↑ Močvara zaštićena samo na papiru - semberija.info
Portal Bosna i Hercegovina |