Glavonošci
Sepia | |
---|---|
Naučna klasifikacija | |
carstvo (Regnum) | životinje (Animalia) |
tip (Phylum) | mekušcii (Mollusca) |
klasa (classis) | glavonošci (Cephalopoda) |
potklasa (subclassis) | koleoidea (Coleoidea) |
red (Ordo) | sipe (Sepioidea) |
Cuvier, 1797. |
Glavonošci (lat. Cephalopoda) su mekušci koje karakteriše bilateralna simetrija i kod kojih se od stopala obrazuju ručice i mišićni levak. Većina glavonožaca ima redukovanu ili sasvim zakržljalu ljušturu, koja kao rudiment postoji u unutrašnjosti tela (npr. sipina kost). Jedini oblik sa spoljašnjom, spiralnom ljušturom je nautilus za koga se smatra da je star oko 350 miliona godina . Pripadaju im mekušci koji žive isključivo u morima. Predstavljaju jednu od najnaprednijih grupa među beskičmenjacima.
Njihovo telo je građeno od:
- glave, na kojoj se nalaze ručice i mišićni levak koje opkoljavaju usni otvor;
- trupa, u kome je utrobna kesa u kojo su unutrašnji organi.
Broj ručica oko usnog otvora je 8, 10 ili više. Ručice su mišićni i jako pokretljivi organi, koji po unutrašnjoj površini imaju pijavke.
Prema broju ručica glavonošci se označavaju kao:
- oktopodi (Octopoda), među kojima je najpoznatiji rod hobotnica (Octopus) čiji predstavnici su među najvećim beskičmenjacima
- dekapodi (Decapoda), čiji poznatiji rodovi su sipa (Sepia) i lignja (Loligo).