Željeznička pruga Zidani Most–Zagreb–Sisak
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b7/Zidani_Most.jpg/220px-Zidani_Most.jpg)
Željeznička pruga Zidani Most–Zagreb–Sisak puštena je u promet 1. listopada 1862. godine i prva je pruga sagrađena na području ondašnje Kraljevine Hrvatske i Slavonije (prva pruga na području današnje Republike Hrvatske bila je pruga u Međimurju).
Historija
O gradnji pruge koja je povezivala Zidani Most, Zagreb i Sisak počelo se razmišljati znatno ranije. Pri tome, u prvom planu nisu bili interesi krajeva kroz koje je pruga trebala prolaziti, već prije svega gospodarski i politički interesi Habsburške monarhije, odnosno austrijskih i mađarskih krugova koji su često puta bili u sukobu. Prvi pripremni radovi počeli su već 1852. godine, no oni su ubrzo obustavljeni zbog problema s vlasništvom zemljišta te zbog financijskih problema. Na kraju, gradnju pruge preuzelo je Društvo južnih željeznica koje je 1862. godine radove privelo kraju.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5b/Zagreb_Zapadni_kolodvor.jpg/220px-Zagreb_Zapadni_kolodvor.jpg)
Pruga od Zidanog mosta do Siska bila je dugačka 125,3 kilometra, a ogranak od Siska do luke Galdovo 2,2 kilometra. Uzduž pruge bilo je izgrađeno deset tipskih kolodvora, a najveća od njih bio je onaj u zagrebačkom Južnom kolodvoru, današnjem zagrebačkom Zapadnom kolodvoru. Punih trideset godina to je bio jedini središnji kolodvor u Zagrebu. Uz prijamnu zgradu bile su sagrađene ložionica s lokomotivskom okretnicom, vodopostaja i stambena zgrada za željezničke službenike. Druga po veličini bila je prijamna zgrada u kolodvoru Sisak koji je bio i završni kolodvor na toj pruzi. Zbog toga je bio opremljen s više objekata i uređaja u skladu s propisima za takve kolodvore. Tako je uz prijamnu zgradu, koja je bila djelomično podignuta na kat, u kolodvoru bila izgrađena i ložionica s lokomotivskom okretnicom i radionicom za popravak lokomotiva i vagona, vodopostaja, dvije jame za čišćenje vatre, depo za istovar drozge, dvije šupe za drvo i stambena zgrada.
Usprkos tome što je ta pruga služila prije svega za povezivanje zapadnih dijelova Habsburške monarhije s istokom, ona je doprinijela i snažnom razvoju gospodarstva, prije svega u Zagrebu i Sisku. U tim gradovima su se uskoro počeli otvarati proizvodni i drugi pogoni koji su zapošljavali nekoliko tisuća radnika. Protokom vremena, pruga Zidani Most–Sisak postala je jedna od okosnica razvoja željeznice u Hrvatskoj. U samostalnoj Hrvatskoj ta pruga kao dio X paneuropskog koridora jedan je od najvažnijih smjerova ključnih ne samo za razvoj Hrvatskih željeznica već i za gospodarsko povezivanje Hrvatske s njenim okruženjem.
Povezano
Vanjske veze
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/15px-Commons-logo.svg.png)
- Članak o pruzi
- Hrt.hr: članak o pruzi